Vučedolsko blago i tajanstveni put artefakata
Od iskopavanja do Muzeja vučedolske kulture
Od iskopavanja do Muzeja vučedolske kulture
Vučedol, jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Europi, krije fascinantnu priču o iznimnim otkrićima i nevjerojatnom putu svojih artefakata kroz povijest. Njegova bogata kulturna baština danas je dostupna posjetiteljima u Muzeju vučedolske kulture, no malo je poznato kako su neki od najvrjednijih nalaza prošli kroz turbulentna vremena Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja prije nego što su ponovno pronašli svoje mjesto u hrvatskim muzejima.
Velika iskopavanja i sudbina nalaza
Godine 1938. njemački arheolog Robert Rudolf Schmidt započeo je opsežna iskopavanja na Vučedolu, otkrivajući bogatu ostavštinu Vučedolske kulture – civilizacije koja je postojala između 3000. i 2200. godine prije Krista. Njegova su istraživanja donijela na svjetlo dana nevjerojatne artefakte, uključujući čuvenu vučedolsku golubicu, koja je postala simbol hrvatske arheološke baštine.
No, svjetski rat prekinuo je istraživanja i doveo do nesretne sudbine mnogih pronađenih predmeta. U veljači 1944. Robert Schmidt nalaže Rudolfu Rudolfu Schmitu da se vrijedni arheološki materijal s Vučedola, Sarvaša, Bapske i Kormadina pošalje vlakom u Beč, a potom u Marquartstein u Njemačkoj. Sanduci bivaju poslani tek u studenom 1944. u dva navrata, ispunjeni artefaktima, knjigama i fotografijama. Međutim, konvoj sa sanducima zateklo je savezničko bombardiranje Praga, pri čemu je dio materijala izgorio, ali je na kraju 107 sanduka ipak stiglo do Austrije, do dvorca Lamberg, gdje je boravio R. R. Schmidt. No, nakon rata, trag im se gubi i započinje dugogodišnja potraga za ovim blagom.
Beograd i misterij nestalih sanduka
Osječki muzealci pokrenuli su potragu za nestalim blagom, ali istina o sudbini artefakata razotkrila se tek 1946. godine. Iako su prvotno svi tragovi vodili prema Austriji, iznenadni dokazi pokazali su da su sanduci tajnim kanalima prebačeni u Beograd. Još veće iznenađenje izazvala je činjenica da se broj sanduka povećao s 107 na 111, a do danas nije poznato koji su dodatni artefakti bili uključeni.
Tijekom socijalističkog razdoblja, jugoslavenske vlasti odbacivale su tvrdnje o posjedovanju vučedolskih nalaza, no s vremenom su oni ipak vraćeni Hrvatskoj. Danas se ti vrijedni predmeti nalaze u Arheološkom muzeju u Osijeku i Arheološkom muzeju u Zagrebu, dok Muzej vučedolske pruža uvid u bogatu prošlost ovog izuzetnog lokaliteta.
Muzej vučedolske kulture – čuvar nasljeđa
Otvoren 2015. godine, Muzej vučedolske kulture na moderan način prezentira živote i običaje ljudi koji su na ovim prostorima živjeli prije više od 5000 godina. Zahvaljujući interaktivnim izložbama i vrhunski rekonstruiranim artefaktima, posjetitelji mogu doživjeti kako su izgledali svakodnevni život, astronomija, metalurgija i keramika u doba Vučedolske kulture.
Posebno je fascinantna priča o vučedolskoj golubici, koja simbolizira Vučedol i svjedoči o visokom stupnju umjetničkog izražavanja ove kulture. Osim toga, muzejska postava otkriva i kako je Vučedolska kultura imala jedno od najstarijih europskih kalendarskih sustava, što potvrđuje njezinu razvijenost i značaj u povijesti čovječanstva.
Važnost očuvanja kulturne baštine
Sudbina vučedolskih artefakata podsjeća nas koliko su kulturna dobra osjetljiva na povijesne turbulencije. Iako su neki vrijedni nalazi prošli kroz gubitke, krađe i premještanja, zahvaljujući predanosti stručnjaka, danas se mogu istraživati i diviti im se svi koji posjete Muzej vučedolske kulture.
Ako vas fasciniraju arheologija, povijest i kulturna baština, posjet Muzeju vučedolske kulture pružit će vam jedinstveno iskustvo i priliku da se povežete s jednom od najvažnijih prapovijesnih civilizacija u Europi. Dođite i otkrijte priču o Vučedolu – priču koja je, unatoč svim izazovima, preživjela do danas.
Ne propustite istražiti ovaj fascinantan muzej , kontaktirajte nas za više informacija i rezervacije!
